OSAMDESETE

Šezdesete godine obilježava početak popularne duhovne glazbe ili, kako se tad zvala, duhovne šansone. Sedamdesete godine označavaju nastojanje oko definiranja te glazbene vrste kao samostalne cjeline u sklopu crkvene duhovne i liturgijske glazbe. S obzirom na miješanje tih dvaju pojmova, dolazi do prvih ozbiljnijih sukobljavanja između mladih i stručnih strukovnih crkvenih institucija. Naime, nije svaka duhovna skladba prikladna za liturgiju, a često se događalo da je sve ono što je netko u župi skladao odmah i izvedeno na misi; treba priznati da se često radilo o glazbeno nekvalitetnim radovima, s tekstovima slabe i sumnjive kvalitete. No, bilo je kvalitetnih skladbi, kako tekstualno, tako i glazbeno. Zbog nepostojanja kordinacije između sukobljenih strane, a počesto i obostranog nedostatka dobre volje, stajališta su ostala čvrsto razdovojena. Takvo je stanje ostalo do potkraj sedamdesetih, kada na scenu stupaju nova imena, mnoga i sada aktivna - Čedo Antolić, Emilio Kutleša, fra Ivan Opačak, fra Branko Brnas, Slavko Nedić i mnogi drugi. Naime, potkraj sedamdesetih mnogi su se već umorili od upornog, neprihvaćenog, necijenjenog i nepriznatog rada, a na njihovo mjesto dolaze novi ljudi, spremni svoju vjeru glazbeno iskazati. S takvim se stanjem ulazi u osamdesete godine, koje (po autorovoj prosudbi) počinju 1979. godine nastankom Festivala duhovne šansone. Druga značajka tog razvoja je procvat glazbeno-duhovne diskografije, posebice zaslugom zagrebačkih nakladničkih kuća Kršćanska sadašnjost i Glas koncila.

Budući da popularna duhovna glazba u Hrvatskoj još nije sustavno istraživana, ovo je pionirski pokušaj, teško je na malo prostora nabrojiti sve one koji su se time bavili osamdesetih: stoga ću se vezati samo uz ona imena čiji je rad zabilježen na nosačima zvuka.

Čedo Antolić

Duhovnom se glazbom počeo baviti 1975. godine na Fratrovcu, okupivši skupinu istomišljenika pod imenom Kraljica apostola. Kao Kyrios nastupili su i pobjedili na prvom Uskrs-festu 1979. godine, izvodeći "Pjesmu svakodnevnu", koja postaje naslovnom skladbom kasete koju objavljuju sljedeće godine u nakladništvu Kršćanske sadašnjosti. Grupa djeluje do 1988. godine, kada Čedo osniva prvo Jutro života, a potom se pridružuje skupini O. Ante Antić, s kojom sljedećih nekoliko godina svake nedjelje nastupa u crkvi Gospe Lurdske. Prošle (1997.) godine, Čedo osniva grupu Stil. Objavio je i retrospektivni CD "Stvaranje". Kao gost je surađivao na projektima Fidesa i Željke Marinović.

Emilio Kutleša - Kefa

Osoba čije je glazbeno-duhovno djelovanje obilježeno radom sa skupinom Kefa (osnovana 1984. godine) ali čiji počeci sežu potkraj sedamdesetih (1976. godine), uz Zajednicu mladih iz Prečkoga. Kefa djeluje i danas, a objavili su tri kasete "Radost postojanja" (1985.), "Idi i reci" (1987., producent Branko Požgajec) te "Kruh" (1996., aranžmani Slavko Nedić i Marijan Brkić). Glazbeno, Kefa je prepoznatljiva po eksperimentiranju s višeglasjem, rock-aranžmanima protkanima neoklasičnim elementima. Emilio je sudjelovao na različitim projektima duhovne glazbe (Navještenje, Alfa).

Jukić

Skupina koju su činili sarajevski franjevački bogoslovi. Premda osnovani u početku sedamdesetih, ozbiljniji rad počinje dolaskom skladatelja i vrsnog instrumentaliste fra Ivana Opačaka, koji uz pomoć ostalih članova - fra Nikice Zlatunića, fra Mirka Filipovića te fra Ive Markovića - snima 1982. godine LP "Tko me to nepoznatog voli". Objavili su i kasete "Uhapšen u svojoj magli" (1991.), jubilarnu kompilaciju "25 godinaÓ (1995., pjesme odabrao fra Joso Oršolić, neko vrijeme član skupine), te "Povratak" (1996.). Glazbeno, naginju rocku. Produkciju posljednjih triju nosača zvuka potpisuje Slavko Nedić.

Runolist

Skupinu Runolist činili su riječki studenti teologije. Dosad su snimili tri kasete: "Kiše, radosti i sunce" (1982.), "Zovi me imenom" (1983.), "Vječna je ljubav njegova" (1984.) Dobri tekstovi, melodioznost te jednostavni aranžmani glavne su im odlike, pa su i danas rado slušani.

Milovan

Druga franjevačka skupina koju su činili franjevački studenti iz Makarske. Dosad su objavili tri kasete - "Podno Tvoga križa" (1980.), "Glasnik velikoga Kralja" (1982.), te "Akordi mira i dobra" (1987.). Nedugo nakon posljednje prestaju djelovati, ali su ostale popularne mnoge njihove pjesme.

Dominik

Splitska skupina Dominik nastaje još 1968., kada zbor mladih počinje voditi Ljubo Stipišić. Sviranje na misi bila im je glavna preokupacija, tako da su prvu kasetu "Put ljubavi" snimili tek 1984., dolaskom vrsnog skladatelja Nikše Krpetića. Pod njegovim vodstvom snimljena je i druga kaseta "Pružimo ruke". Kroz skupinu je prošla cijela plejada splitskih glazbenika - Meri Cetinić, Danijela i Izabela Martinović, Dagna i mnogi drugi. Snimili su i dvije božićne kasete, a glazbena su im obilježja izvrsna sola i prateći vokali te jednostavne obrade dalmatinskog ugođaja.

Emanuel

Još jedna skupina studenata teologije iz Sarajeva (Više teološke škole). Osnovani potkraj 1983., dosad su objavili četiri kasete ("Emanuel", "Isus zove", "Radujte se s nama" i "Na kamenom putu" te, ove godine, CD "Zovem te da se vratiš".

Slavko Nedić - Karizma

Slavko Nedić se duhovnom glazbom ozbiljnije počeo baviti 1974. godine na Braču, svirajući bubnjeve u skupini Akvinac. Kao student zagrebačkoga KBF-a, s mladima iz Frankopanske osniva skupinu F te 1983. godine skupinu Karizma, kroz koju su kao svirači ili suradnici prošli mnogi poznati glazbenici zagrebačke scene - Damir Lipošek, Bruno Kovačić, Gordan Dorvak, Branko Požgajec, Kruno Levačić, Silvestar Dragoje, Boris Beštak, Miroslav Kadoić, Jura Vrandečić, Davor Črnigoj, Mario Mavrin i mnogi drugi. Skupina je snimila dvije kasete: "Pobjednici smrti" (1984.) te "Ako sam već rijeka" (1987.). Od 1990. godine, Slavko je kao aranžer, producent i skladatelj snimio više od 20 nosača zvuka s popularnom duhovnom glazbom, a na Hrvatskom katoličkom radiju urednik je emisije Sacro ritam, koja prati duhovnu glazbu.

5D

Nekad vrlo popularna skupina koju su činili petero (poslije šestero) braće i sestara Dubrović. Svojim izgledom (u početku su gitare bile veće od gitarista!) i sviranjem privlačili su pozornost te su uz svesrdnu roditeljsku pomoć održali mnogo koncerata po Hrvatskoj i u inozemstvu. Snimili su tri kasete.

Premalo prostora ne dopušta da se posveti pozornost i ostalima, primjerice dubrovačkim skupinama Veritas i Mladi Mala braća, splitskoj Gospi od zdravlja. O novijim imenima u nekom drugom nastavku, a u sljedećem ćemo broju pisati o Uskrs-festu.