M I X M I X M I X

OPOREZIVANJE DOHOTKA OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI UMJETNIKA

Kako se oporezuje samostalna djelatnost umjetnika?

U poreznom smislu postoje dvije vrste samostalne djelatnosti umjetnika:

I

Slobodno zanimanje - samostalna djelatnost umjetnika koja se obavlja samostalno i trajno s namjerom ostvarivanja dohotka (Čl. 11 stavak 2.točka 2. Zakona o porezu na dohodak)

II

Povremena samostalna djelatnost umjetnika, kao druga samostalna djelatnost uz neku drugu osnovnu djelatnost ili nesamostalni rad (Čl. 11. stavak 4. točka 3. Zakona o porezu na dohodak).

I

Samostalni umjetnici koji obavljaju trajnu samostalnu djelatnost slobodnog zanimanja dužni su prijaviti se u registar obveznika poreza na dohodak pri ispostavi Porezne uprave, prema mjestu svog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Porezna uprava donosi rješenje kojim utvrđuje visinu mjesečnog predujma poreza na dohodak i prireza kojeg su obvezni platiti do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.

Za svako ostvareno umjetničko djelo u pravilu je obvezno izdavanje računa, a isplatitelj honorara treba na žiroračun samostalnog umjetnika doznačiti ugovoreni bruto iznos bez obustave i plaćanja poreza i prireza.

Plaćeni predujmovi poreza i stvarna obveza prema ostvarenom godišnjem dohotku, poravnavaju se u godišnjoj prijavi poreza na dohodak, koja se predaje u Poreznu upravu do kraja veljače, a za predhodnu godinu. Dohodak se utvrđuje kao razlika primitaka i izdataka.

Ukupni primici od obavljanja umjetničkog stvaralaštva, temeljem čl. 22 Zakona o pravima samostalnih umjetnika, iskazuju se u poreznoj prijavi umanjeni za neoporezivi dio dohotka u visini 25%, ali po osnovu priložene potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene organizacije.

Poslovni izdaci u svezi obavljanja umjetničke djelatnosti priznaju se na osnovi uredne i vjerodostojne dokumentacije, evidentirani u poslovnim knjigama, a za koje se umanjuju poslovni primici i utvrđuje konačna obveza poreza na dohodak i prireza.

II

U slučajevima povremene samostalne umjetničke djelatnosti, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga, plaćanja predujma poreza po rješenju Porezne uprave te je stoga nešto drugačiji postupak obračuna i isplate honorara.

Novosti pri obračunu i isplati neto autorskih honorara

Od 1.siječnja 1999. izmjenom odredbe čl. 15. Zakona o porezu na dohodak, u stavku 4., kod povremenih samostalnih djelatnosti iz čl. 11. stavka 4. točka 3. Zakona o porezu na dohodak, poslovnim izdacima smatra se iznos u visini 25% od ostvarenih primitaka, a Zakon o pravima samostalnih umjetnika u čl. 22 dodatno propisuje neoporezivi dio umjetničkog honorara u visini 25%.

Pri isplati autorskih honorara od povremene umjetničke djelatnosti, uz ispunjenje propisanih uvjeta (posjedovanje potvrde za umjetničko djelo koju izdaje strukovna udruga), isplatitelj treba od bruto honorara odbiti 25% neoporezivog dijela umjetničkog honorara, te dobiveni umanjeni iznos umanjiti za drugih 25% na ime poslovnih izdataka iz čl. 15.stavka 4. Zakona o porezu na dohodak. Na tako dobiveni iznos treba obračunati 35% poreza na dohodak i prirez, ako je propisan.

Primjer:

1. Bruto honorar

kn 1.000,00

2. Umanjenje za 25% neoporeziv. dijela honorara za umjetničko djelo

-kn 250,00

3. Umanj.za 25% poslovnih izdataka
(1000,00-250,00) x 25%

-kn 187,50

4. Osnovica za porez
(1000,00-250,00-187,50)

kn 562,50

5. Porez 35% (562,50 x 35%)

kn 196,88

6. Prirez 18% (za Zagreb)
(196.88 x 18%)

kn 35,44

7. Netto honorar
(1000,00-196,88-35,44)

kn 767,68

Tako obračunan i plaćen porez na dohodak i prirez smatra se konačno utvrđenim porezom i porezni obveznik nije dužan podnijeti poreznu prijavu. Napominjemo, ovo vrijedi tek za porezno razdoblje od 1. siječnja 1999.

Ukoliko su samostalnom umjetniku poslovni izdaci veći od priznatih prilikom isplate honorara (čl. 15.stavak 4. Zakona o porezu na dohodak) samostalni umjetnik može odlučiti podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Irena Božić,
stručna služba HUZIP-a