PARK ŠUMA LISINA

Volite li planinarenje, lov, foto safari ili ste običan šetač željan svježeg zraka, posjetite Park šumu Lisina. Područje šume, za koje je Općina Matulji pokrenula postupak da postane zaštićeno, nalazi se zapadno od prometnice Rijeka - Trst, udaljeno svega desetak minuta vožnje od Matulja i Opatije ili dvadesetak minuta od Rijeke. Park šuma se prostire na 14 km ² i pretežno je obrasla bukvom (fagus selvatica). Ovaj je kraj tipično vapnenačko gorje puno zaravni, vrtača, strmih padina, golih stijena, visova i neistraženih jama.

Stanovništvo je tradicionalno vezano za šumu i uvijek ju je znalo iskorištavati razumno i na raznolike načine, tako da je to jedno od rijetkih područja na kojem se drvna masa u ovom stoljeću podvostručila. Uz bukvu, zbog oplemenjivanja krajolika, umjetno su uzgojene i četinjače.
Zbog dugogodišnjeg gospodarenja šumom postoje brojne šumske ceste i vlake za izvlačenje drva u ukupnoj dužini preko 100 km. I vi koji volite samo lagane šetnje tu ćete siguno pronaći svoju stazu!

Ako ste ljubitelj planinarenja na ovom relativno malom području naći ćete označene planinarske staze i brojne vrhove s kojih se pruža prekrasan vidik na Kvarner, Kastavštinu i dio Istre. Nabrojimo samo najviše:

• Gomila, 1241 m
  Vodička griža, 1142 m
  Lisina,1183 m
  Kadički vrh, 1104 m
  Kosmač, 1097 m
  Lepi, 1034 m
  Crni vrh, 1037 m
  Lesnički vrh, 1031 m
  Lisinica, 968 m
  Beljač, 787 m

Kroz šumu prolaze koparska i riječka planinarska transverzala.

Planinarski dom na Lisini mjesto je gdje se održavaju susreti planinara iz mnogih gradova Hrvatske i Slovenije.

Park šuma Lisina nalazi se u sklopa lovišta Kastavska šuma i lovišta Matulji kojim gospodari Lovačko društvo "Lane" Opatija, Brozine Slavana 74. Lovci imaju svoj Lovački dom Lepi. Tu se održava tradicionalni lov na velikog puha. Pored puha, park šuma je stanište srne, a povremeno se pojavljuju veprovi i jeleni. Od sitnije divljači tu žive lisice, jazavci, zečevi i kune. Ljubitelji ptica u šumi će naći jastrebove, kobce, sove, djetliće i ptice vrapčarke: crnog kosa, šumsku ševu, češljugara, sjenicu, drozda, grmušu i vrapca te šljuku u preletu.

U budućnosti na tom će se području, zahvaljujući čistom zraku i blagoj klimi, sigurno, pored izletničkog i lovačkog, razvijati i zdravstveni turizam.

Naslovna strana