6.6 Fleksibilnost organizacije
Okolina se može opisati kao trodimenzionalni sustav sa dimenzijama složenost, stabilnost i
raspoloživost resursa. U takvom se sustavu nalaze poduzeća pa se vidi da nisu sva u istoj
situaciji tj. nemaju istu potrebu za promjenom. Što je veća proimijenjivost okoline, potrebna je
veća fleksibilnost poslovnog sustava tj. sposobnost da se mijenja.
Sposobnost prebacivanja zaposlenih s jednih poslova na druge naziva se funkcionalna fleksibilnost.
Brojčana fleksibilnost podrazumijeva obavljanje poslova i s manjim brojem zaposlenih.
Financijska fleksibilnost se očituje u sposobnosti prilagođavanja troškova.
Uspješna organizacija mora naći ravnotežu između zahtjeva za stabilnošću i što boljom fleksibilnošću.

6.7. Priroda organizacijskih promjena
Neke promjene se planiraju unaprijed dok druge dolaze kao neposredna reakcija na neočekivane
događaje u okolini ili unutar poduzeća.
Uvođenje planiranih promjena je uvijek poželjnije riješenje.
Na prirodu organizacijskih promjena se gleda na dva načina:
1) Organizacijska promjena kao povremena aktivnost promatra promjenu kao povremeno izjednačavanje
odnosa među pet interaktivnih varijabli - ljudi, zadaci, tehnologija, struktura i strategija.
Ova teza je zastarjela
2) Organizacijska promjena kao stalan proces kaže da je promjena prirodno stanje te da je stoga
upravljanje promjenama kontinnuirani proces.

6.8. Odlučivanje o promjenama
Prepoznati potrebu za promjenom je najkritičniji trenutak u upravljanju s promjenama. Pri donošenju
odluke važno je razmotriti:
1) Opravdanost tj. ocjena da li slabosti postojećeg stanja premašuju njegove prednosti
2) Mogućnost realizacije
3) Izbor trenutka - osjećaj za tajming je ono što razliku dobrog menadžera od lošeg
4) Utjecaj promjene - kakvi će biti učinci promjene neke od varijabli u sistemu na ostale?

6.9. Proces odlučivanja
Glavna načela organiziranja su:
1) načelo ravnoteže - nužno je naći ravnotežu između nedjelotvornosti širokog raspona upravljanja
i dugih linija komuniciranja.
2) načelo fleksibilnosti - poduzeće u kojemu postoji prekruta formalizacija ugrožava svoju
sposobnost brzog reagiranja na promjene i izazove.
3) Načelo olakšavanja vodstva - važno je da i organizacijska struktura pridonese stvaranju 
situacije u kojoj menadžer može voditi najučinkovitije.
Pri rješavanju organizacijskih problema važan je sustavni pristup. Taj postupak bi trebao
sadržavati slijedeće faze:
1) Identificiranje organizacijskih problema - tek tada se može točno odrediti zadatak.
2) Definiranje zadataka - odluka je završni dio definiranja zadataka. Mora se odgovoriti na
pitana (što, kako, s čime, do kada i tko)
3) Snimanje i analiza postojećeg stanja - obavlja se prikupljanjem činjenica intervjuom, anketiranjem
promatranjem te proučavanjem dokumentacije o sadašnjem stanju.
4) Traženje najpovoljnije varijante - gotovo uvijek postoji više solucija. Vrijednovanje varijanti
zahtijeva široko poznavanje organizacijske teorije i prakse.
5) Izrada prijedloga i donošenje odluke - Prijedlog se mora predstaviti u vidu nepreopširnog ali 
potpunog dokumenta.
6) Uvođenje nove organizacije - Potrebno je prije izvršiti neophodne pripreme koje ovise o
karakteru i obujmu organizacijskih promjena. Treba pripremiti dokumente, kadrove i resurse.

6.10. Prikazivanje organizacije poduzeća
U prikazivanju su važna organizacijska sredstva tj. tekstualni i grafički prikazi.
Najvažnije vrste organizacijskih sredstava su:
1) Pisani organizacijski akti rješavaju temeljna pitanja koja se tiču stanja i odnosa u
organizacijskoj strukturi poduzeća. To su statut, pravilnik, poslovnik, odluke, priručnici...
2) Grafičko prikazivanje organizacije. Nužno je znati pravu mjeru i oblik grafičkih prikaza.
Dijagrami i grafikoni su najpoznatiji i najrasprostranjeniji oblici grafičkog prikazivanja. Puno
su pregledniji od tablica i istovremeno jednostavni i jeftini. Rabe se za prikazivanje kretanja
proizvodnje, realizacije, zaliha...
 Gantogrami se primjenjuju najčešće u planiranju i praćenju proizvodnje.
 Mrežni dijagram je grafički prikaz tehnike mrežnog planiranja. Ta je tehnika uvedena zbog potrebe
 da se uspostavi najpovoljniji redoslijed izvršenja projekta. Postoji CPM (daje jednu procjenu
 vremenskog trajanja aktivnosti) i PERT (nakon što je mreža ucrtana određuje se vremensko trajanje
 projekta u tri varijante) metoda.
Organizacijska shema je grafički prikaz pojedinog elementa strukture. Služe više kao ilustracija.