S.O.S. za Velebit

Članovi Inicijativne grupe "S.O.S. za Velebit" održali su 12. travnja 1997. godine javnu tribinu u znak prosvjeda zbog nakane Hrvatske elektroprivrede da u Podvelebitskom primorju izgradi termoelektranu na ugljen.

Na Velebitu se nalazi naš jedini planinski botanički vrt, Nacionalni park Paklenica. Hajdučki su i Rožanski kukovi strogi Prirodni rezervati, Velebit je oaza 78 hrvatskih endemskih biljaka i ornitološki dragulj, tu žive zakonom zaštićene životinje: mrki medvjed, vuk, divlja mačka, kuna, zmije, gušteri ... UNESCO je 1978. proglasio Velebit svjetskim rezervatom biosfere, a 1981. Parkom prirode.

Prijatelji Velebita izračunali su da bi za TE godišnje trebalo 1.400.000 tona ugljena i 84.000 tona vapnenca, a za uzvrat bili bi "obdareni" sa 136.000 tona pepela, 34.000 tona šljake, 84.000 tona gipsa, nekoliko stotina kg žive i kadmija, na desetke tona olova i arsena, nekoliko stotina tisuća tona sumporne kiseline ...

U svijetu postoji sve veći interes za dobivanje energije iz vjetra, za što podvelebitska bura pruža velike mogućnosti. O izgradnji vjetroelektrana na tribini je govorio dipl. inž. Ivan Vrsalović i naveo da su rezultati dobivanja energije putem vjetroturbina iznenađujuće dobri. Kod nas se radi na projektu vjetroelektrane "Senj" ukupne snage 600 MW, koliko daje i nuklearna elektrana Krško.

Izgradnju vjetroelektrane pozdravili bi svi stanovnici Podgorja jer im tada nitko ne bi oteo ono što im je priroda darovala, a to su čisto Jadransko more i čisti velebitski zrak - najveće vrijednosti na našem planetu.

Sandra Marjanović, 8.d

Ivančica Penavin, 8.d